II Kongres govora u Bosni i Hercegovini

USZ Centra za specijalističke socijalne usluge „Za majku i dijete” i Udruženje građana Centar za edukaciju „Tvoja riječ”, Banjaluka organizuje II Kongres govora u Bosni i Hercegovini pod nazivom
„Unutrašnji govor-izvor mentalne snage”.
Kongres će se održati 07. oktobra u 18:00 h uz podršku kompanije TeleGroup koja će omogućiti realizaciju kongresa online putem Cisco Webex platforme, odnosno putem linka:

Najaktuelnije teme iz oblasti medicine, logopedije, defektologije, psihologije izlagaće: dr sci.
Nataša Čabarkapa (Logopedsko edukativni centar „Čabarkapa” Beograd); diplomirani logoped Ivana Dupljanin (USZ Centra za specijalističke socijalne usluge „Za majku i dijete” Banjaluka); diplomirani
profesor specijalne edukacije i rehabilitacije Ana Lukić (USZ Centra za specijalističke socijalne usluge „Za majku i dijete” Banjaluka); mr.sci.med Biljana Maksimović, specijalista radiologije, NLP master,
trener joge smijeha, porodicni aromaterapeut, hipnoterapeut (ZU Maksimović, Doboj); Biljana Milošević, defektolog–logoped, reedukator psihomotorike, Marte Meo prakticar (Studio za Edukaciju „Sila glasa”
Beograd, ŠOSO „Jelena Varjaški” Vršac); Milkica Vuletić, sertifikovani art terapeut I nivoa MFC, lajf kouč praktičar OLI metode (Centar za afirmaciju „DAR art” Beograd); diplomirani psiholog Tanja
Maksimović; Emanuela Božić diplomirani defektolog, logoped, reedukator psihomotorike, art terapeut,
master NLP, NTC vaspitac (Agencija za intelektualno savjetovanje „Lavirint” Doboj); Vesna Savić, diplomirani defektolog-logoped (JZU Dom zdravlja, Centar za zaštitu mentalnog zdravlja, Zvornik).
Teme Kongresa su:
 „Zašto govor? Zašto motorika? Zašto emocije? Zašto igra, u dječijem razvoju?”
  „Savremena tehnološka dostignuća u logopedskoj i defektološkoj praksi”
  „Na drugi pogled”
  „Primjena metoda Marte Meo u logopedskom radu”
  „Art terapija – fraktali”
  „Sta nam emocije govore?”
  „Prakticne strategije rada – Son Rise program”
  „Učenje kroz igru?”
Cilj ove manifestacije je podizanje svijesti javnosti o značaju ranog praćenja svih oblasti dječijeg
razvoja radi pravovremenog preduzimanja svih preventivnih mjera i uključivanja adekvatnog sistrema
podrške, kao i upoznavanje sa savremenim tehnološkim dostignućima u procesu habilitacije i rehabilitacije širokog spektra razvojnih poteškoća.

Sve o govorno-jezičkom razvoju, najsavremenijim tehnologijama u radu, kao i mentalnom i socio-emocionalnom razvoju mališana približiće Vam stručnjaci različitih profila. II Kongres mogu pratiti i
učešće uzeti predstavnici struke, nadležnih ministarstava, relevantnih institucija i organizacija, udruženja, roditelji djece sa poteškoćama u razvoju, šira javnost odnosno svi zainterersovani. Kako bi Kongres
učinili dostupnim široj javnosti, učešće u istom je bez kontizacije.
Budite dio ove jedinstvene i tradicionalne manifestacije koja će otvoriti nova vrata teorijskih i
praktičnih saznanja.

Ana Lukić, diplomirani profesor specijalne edukacije i rehabilitacije

Share-alt Share on facebook Share on twitter Share on linkedin Viber Facebook-messenger Share on whatsapp

Poremećaj fluentnosti govora, Mucanje

Prije nego što dijagnostikujemo patološko stanje govora, kao sto je poremećaj fluentnosti, treba da
objasnimo šta je fluentnost, odnosno šta je normalan govor.

Fluentnost je sposobnost komuniciranja sa lakoćom, bez značajnih pauza ili prekida u komunikaciji.
Najčešće kada se kaže fluentnost misli se na govor, a kada se kaže disfluentnost u govoru misli se na
mucanje.
Disfluentan govor podrazumjeva nepravilan izgovor, gdje je upadljivo poremećen ritam i tempo govora, može se javiti kako kod djece tako i kod odraslih.
Mucanje je najpoznatiji govorni poremećaj ali nije i najučestaliji, roditelji ga obično definistu kao zastajkivanje, zamuckivanje, preskakanje i slično.
Kritični periodi u nastanku mucanja.
Smatra se da postoji nekoloko kritičnih perioda u kojima se pojavljuje mucanje, svaki od tih perioda ima svoj dominantan faktor koji utiče na pojavu mucanja direktno ili indirektno.
Prvi kritični period se javlja između druge i treće godine života. U tom periodu dijete se susreće sa mnogo novih pojmova, aktivno ih upotrebljava iako u potpunosti ne zna šta oni ustvari znače. Zbog
nedovoljne spretnosti u komunikaciji i malog fonda riječi dijete zastajkuje da bi se sjetilo sta i kako da kaže, ponavlja pojedine slogove, riječi, dijelove rečenica, razvlači govor i slično. To nije zapravo mucanje vec fiziološki proces u usvajanju jezika. Ako okolina na ovaj govor reaguje neadekvatno,
ispravlja ga, opominje ga, što se često dešava , podsmijavaju mu se vršnjaci tada dijete govor doživljava kao neprijatnost i onda vremenom se fiksiraju pojedine riječi na kojima zastajkuje, i ako mu
je govor „slaba tacka“ do mucanja ga dijeli samo jedan korak.
Drugi kritični period je period koji se javlja izmedju četvrte i pete godine života djeteta. Tada dijete počinje intenzivnije da živi, više ga insteresuju događaji oko sebe i stalno nešto zapitkuje. Roditelji
često nemaju vremena a ni stepljenja, obično pokazuju nervozu i netrepeljivost prema djetetu i na taj
način pojačavaju djetetovu nesigurnost, a ukoliko je dijete predisponirano za pojavu mucanja, mucanje će se pojaviti.
Treći kritični period se obično javlja polaskom djeteta u školu, što znaži na uzrastu oko sedme godine života. Polazak u školi je za dijete novi šok, naročito ako ima preambiciozne roditelje koji očekuju da
im dijete odmah po polasku u školu bude proglašeno za najbolje u svom razredu, a ne znajući kolike su mogućnosti njihovog djeteta i ne vodeći računa o tome da se mucanje vrlo lako može pojaviti kod
njihovog djeteta. Mucanje se u tom periodu javlja sa izrazito upadljivim simptomima.
Četvrti kriticni period u kome se može pojaviti mucanje je period od puberteta. Rijetko se pojavljuje kao prvi put, obično je posledica neke emocionalne nestabilnosti, ali kod onih koji su u djetinjstvu
pokazali simptome mucanja.
Peti kritični period je period u kome se vrlo rijetko pojavljuje mucanje, a to je period zrelog doba.
Ako se pojavi u tom periodu onda je to posledica nekih elementarnih i društvenih zbivanja ( ratovi, zemljotresi, poplave, i sl.)

Glasovi na kojima se muca
Osobe koje mucaju mogu da mucaju na svim glasovima ali najuočljiviji su plozivi P,B,T,D,K,G mada muca se i na drugim glasovima afrikatima, nazalima, frikativima rjeđe se muca na vokalima. Osoba
najčesce muca kada je glas u inicijalnoj poziciji tj na početku riječi, ali može doći i kada je glas u medijalnog poziciji, a vrlo rijetko kada je u finalnoj poziciji. Djetetu u stvari nije problem glas već fiksacija u svijesti na taj glas, i to kao neugodan događajem.
Upustvo za roditelje djece koja mucaju
1. Uspostavljanje bioloških ritmova prilagođenih uzrastu djeteta
 Odlazak na spavanje i buđjenje svakog dana u određeno vrijeme
 Glavne obroke uzimati uvijek u određeno vrijeme
 Organizovati djetetu dan tako da zna kad može da se igra a kada mora da uci.
2. U porodici teba govoriti staloženo, bez prekidanja i upadanje jedni drugima u riječ.
3. Roditelji i ostali članovi porodice koji žive sa djetetom treba da kontrolišu svoje ponašanje u odnosu na mucanje djeteta
 Kada djete zamuca strpljivo sačekati da kaže ne pomagati mu u govoru ( ne govoriti
umjesto njega, ne tražiti da ponovi)
 Treba obraćati pažnju na ono šta dijete govori a ne kako govori.
 Dijete mora da ima utisak da je pred njim dovoljno vremena za govor bez obzira na njegove govorne poteškoće i da ga roditelji strpljivo čekaju.

4. Ne dozvoljavati da dijete stiče povlastice zbog svog govornog problema, takodje ne treba gani kažnjavati zbog mucanja.
5. Pronalaziti aktivnosti koje dijete moze uspješno da obavi i realno pohvaliti djetetov trud i
uspijeh u aktivnostima.
6. Nastojati da se u porodici stvori atmosfera bez žurbe, nervoze i napetosti i da se roditelji što
više bave djecom krzo zajedničke i organizovane aktivnosti.
7. Roditelji treba aktivno da se angažuju kao saradnici u terapiji koja treba da bude uklopljena u
dnevni život djeteta i porodice.

Share-alt

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

Viber


Facebook-messenger

Share on whatsapp