U našem centru, radimo s vrhunskim logopedima posvećenim unapređenju govornih vještina. Smješteni smo na adresi Starog Vujadina br. 53 u Banja Luci, a naši stručnjaci su tu da vam pruže kvalitetnu podršku.
Razvoj Govornih Veština kod Djece
Logopedi u našem centru pružaju individualne terapije prilagođene potrebama svakog djeteta. Kroz ove terapije, radimo na unapređenju izražavanja, razumijevanja i izgovaranja riječi. Također, nudimo savjete roditeljima kako podržati kontinuirani razvoj govornih vještina kod kuće.
Logopedski Tretmani za Odrasle
Logopedija nije rezervisana samo za djecu; također je od suštinskog značaja za odrasle koji se suočavaju s problemima u govoru, izražavanju ili gutanju. Naši logopedi pružaju dijagnostiku i tretmane za odrasle pacijente, pomažući im prevazići komunikacijske prepreke i poboljšati kvalitetu života.
Rad sa Specifičnim Poteškoćama
Logopedi u našem centru posebno su obučeni za rad sa specifičnim poteškoćama, uključujući disleksiju, disfaziju, i druge govorne poremećaje. Kroz individualizirane pristupe, nudimo podršku i alate potrebne za prevazilaženje ovih izazova.
Kako nas pronaći
Ako želite saznati više o našim logopedskim uslugama ili zakazati termin, posjetite našu web stranicu [link na vašu web stranicu]. Naš stručni tim je ovdje da vam pomogne u unapređenju govornih vještina i ostvarivanju bolje komunikacije.
Razvojna disfazija je specifični razvojni poremećaj u kome je sposobnost deteta da koristi ekspresivni i/ili receptivni govor ispod očekivanog za njegov mentalni uzrast.
Ispoljava se kroz:
POREMEĆAJ AUDITIVNE PERCEPCIJE
a) Teškoće percepcije fonema b) Teškoće pamćenja brzog govora odraslih v) Teškoće sekvence (redosleda) g) Otežano verbalno pamćenje
JEZIČKI DEFICITI
a) Fonološke i artikulacione teškoće najviše su ispoljene među glasovima koji imaju nisku diskriminativnost (slični glasovi), a nastaju usled:
snižene auditivne percepcije koja ometa formiranje adekvatne predstave glasa
nemogućnosti da ”komanduje” pokretima perifernih govornih organa i pored adekvatne predstave glasa
neizdiferenciranosti pokreta perifernih govornih organa. Disfazična deca ispoljavaju:
poremećaj u detekciji, diferencijaciji i artikulaciji glasova; -sve tipove patološkog izgovora. Najučestalija je pojava kada glas postoji, ali je izmenjen po mestu i/ili načinu izgovora; slede zamene željenog nekim drugim glasom i potpuno izostavljanje glasa. b) Teškoće u strukturi reči Disfazična deca su sklona da višesložne reči izgovaraju samo sa početnim ili samo sa završnim slogom. v) Morfološke i gramatičke teškoće
koriste samo osnovne oblike reči
teško grade tj. upotrebljavaju reči sa prefiksom i sufiksima
pretežno koriste imenice, zatim glagole (u trećem licu jednine), ostale vrste reči retko
teško usvajaju reči koje izražavaju apstraktne pojmove
ne razlikuju rod (češće koriste muški)
teško usvajaju množinu
sve radnje izražavaju u sadašnjem i prošlom vremenu ne koristeći buduće
zamenice usvajaju znatno kasnije
upotreba priloga, predloga i sveza predstavlja posebnu teškoću za disfazičnu decu
usvajanje prideva je otežano. Jasna auditivna percepcija u periodu razvoja rečenice i formiranja gramatike je preduslov da dete pravilno izgovara reči i rečenice. Dete mora precizno da čuje svaki afiks ili morfemu kako bi izgradilo gramatički oblik. g) Teškoće u strukturi rečenice ( sintaksa )
rečenica je elementarna, redosled reči i oblika nepravilan
reči su skraćene sa inverzijom glasova i slogova
teško usvajaju upitne i odrične, a naročito odrično-upitne rečenice. d) Usporen leksički i semantički razvoj
rečnik je oskudan
značenje reči se sporije razvija
raspolažu manjim brojem jezičkih asocijacija
naročito sporo se razvija značenje reči kojima se označavaju apstraktne jezičke kategorije kao sto su sveze, prilozi, predlozi, padežni nastavci, rod, lica i glagolska vremena. đ) Narušen pragmatički aspekt govora
Neko okvirno vrijeme kao odgovor na ovo pitanje ne postoji. Najbolje vrijeme za obraćanje stručnoj osobi jeste onda kada vi kao roditelj ustanovite da vaše dijete u nečemu kasni za svoj kalendarski uzrast. Ukoliko imate bilo kakvu sumnju, bilo to na polju govora, fine, grube ili grafomotorike, usvajanja pokaznog gesta, ne odazivanja na ime, ukoliko ne uspijevate uspostaviti kontakt očima, najbolje je da se obratite stručnjaku za pomoć.
Mi smo tu da ispratimo vaše dijete i ukazemo vam ukoliko postoji neki zaostatak i uputimo vas na koji način i kako treba da radite sa svojim djetetom. Do nekih tri godine, dijete mozak još uvijek pod utjecajem vanjskih faktora, pa je do te granice najlakše ispravljati evidentne zaostatke. Zato, ukoliko uočite bilo kakve promjene kod vašeg djeteta ili vi kao roditelj imate neku sumnju, obratite se stručnoj osobi, jer izgubljeno vrijeme se ne može vratiti.
Anja Vasiljević
Diplomirani profesor specijalne edukacije i rehabilitacije
Veliki uticaj na razvoj govornih, jezičkih i komunikacijskih vještina imaju upravo roditelji i socijalna okolina. Prije šestog mjeseca treba podsticati dijete da produkuje prve vokale. Svako “aaaa” i “eeee” je važno. Bez tih prvih vokala nema kasnijih slogova, a samim tim nema ni riječi. Podražavanje zvukova je izuzetno značajno za pravilan razvoj govora. Oponašanje različitih životinja i predmeta, kako pokretom tako i glasom. Potrebno je podsticati dijete na razumijevanje zahtjeva i naloga, na primjer: “Donesi mi loptu”. Zahtijevati od djeteta da objasni riječima što želi. Nije dovoljno samo da pokaze prstom. Potrebno je svaku aktivnost imenovati, na primjer: “Seka spava”, “Ti ručkaš”. Potrebno je razgovarati s djetetom, učiti, čitati mu priče, podsticati ga da postavlja pitanja, da se uključuje u aktivnosti, na primjer, pospremanje igračaka, i sve vrijeme pričajte djetetu što je to što se radi u određenom trenutku.
U praksi se susrećem sa mnogo roditelja koji upravo postavljaju ovo pitanje ,,Zašto moje dijete još ne govori? To je vrlo kompleksno pitanje i zavisi od više povezanih faktora. Postoji više mogućih uzroka koji dovode do kašnjenja u progovaranju i potrebno ih je otkloniti. Da bi dijete ovladalo govorom treba postojati organska osnova za razvoj govora, a to prije svega podrazumijeva dobar sluh, normalnu inteligenciju, govornu motoriku odnosno pokretljivost govornih organa, kao i međusobno razlikovanje pojedinih glasova i jezičke sposobnosti. Svi ovi faktori se međusobno prepliću i moraju biti u optimalnom nivou razvijeni da bi dijete moglo i željelo da govori. Moram naglasiti i princip individualnosti svakog djeteta i da neka djeca nešto kasnije progovaraju, ali to kašnjenje ne smije biti duže od nekoliko mjeseci tj. svakako dijete treba da progovori do osamnaestog mjeseca. Ukoliko dijete samo kasni sa izgovorom riječi svakako bi trebalo da pokazuje razumijevanje jednostavnih verbalnih naloga. Razumijevanje riječi se razvija prije i brže od njihove upotrebe. Prije izgovora riječi dijete razumije određen broj riječi koje će tek kasnije koristiti. Takođe je veoma bitno prisustvo neverbalne komunikacije kod djeteta i zainteresovanost za okolinu, ali i pokušaji verbalne produkcije u obliku slogovnog izražavanja kao načina komunikacije sa okolinom. Ukoliko dijete nema neverbalnu komunikaciju i ne pokazuje razumijevanje jezičkih sadržaja svakako se treba konsultovati sa logopedom, jer se možda radi o poremećaju, a ne o individualnom kašnjenju djeteta. Jako je važno da dijete ne prisiljavate na govor jer govor mora da bude prijatan i pozitivan izraz dečijih potreba i želja. Ako ste primjetili bilo kakvo odstupanje u govorno-jezičkom razvoju vašeg djeteta, obavezno se konsultujte sa logopedom koji će vam dati dalje smjernice.
Razvoj komunikacije kod djece počinje tokom prve godine.Govor odnosno izražavanje može da bude verbalno i neverbalno odnosno ekspresivno i receptivno. Za pravilan govorno- jezički razvoj veoma je važno razumevanje. Razumevanje je osnova za razvoj govora, tako da receptivni govor prethodi ekspresivnom govoru. Razvoj gesta i neverbalne komunikacije se ekspanzivno razvija do 16. mjeseci.
Oko 11 mjeseca javlja se gest pokazivanja i spuštanja stvari.
Pokazni gest ima veliku ulogu u razvoju govora i jezika, jer djeca njima komuniciraju sa okolinom od najranijeg perioda.Formiranje i upotreba pokaznog gesta vezano je za finu motoriku, vizuomotornu koordinaciju, auditivnu i vizuelnu pažnju. Pokazni gest ima značajnu ulogu u savladavanju telesne šeme, kao i veliki uticaj na razvoj udružene pažnje.
Kod djeteta od godinu dana očekuje se ispoljavanje pokaznog gesta kažiprstom u cilju ostvarivanja neke namjere odnosno želje.Kada izostane pojava pokaznog gesta potrebno je obratiti pažnju na tokove cjelokupnog razvoja (saznajnog, motornog i razvoja komunkacije). Postoje dve vrste gesta protodeklarativni – kada dete ima potrebu da nam nešto pokaže (tobogan na igralištu) i protoimperativni gest – kada dijete želi da mu nešto damo ili da uradimo nešto za njega.
Kod kašnjenja pojave pokaznog gesta izvesno je da će postojati i kašnjenje u razvoju govora, ali i fine motorike i vizuomotorne koordinacije. Da bi dijete moglo da se koristi pokaznim gestom, neophodno je da se mišići šake diferenciraju tako da dete može voljno da pokreće svaki prst zasebno, odnosno ispravi kažiprst. Pokazni gest možete stimulisati tako što ćete vi izdvojiti kažiprst djeteta onda kada treba nešto da pokaže. Takodje izdvajanjem kazipsta i crtanjem po zdjeli sa rižom, hvatanjem sitnih predmeta u zdjeli sa vodom, pravljenja rupa u tijestu ili plastelinu.
Postavljajući naloge da dijete “pokaže, dodirne, donese” razne predmete iz neposrednog okruženja , te zamnjenom uloga razvijate dijalog između Vas i djeteta. Samim izvršavanjem zadanih naloga uočavamo razumijevanje što predstavlja osnovu za dalji govorno-jezički razvoj.
Autor:
Dejana Jotić DIPLOMIRANI PROFESOR SPECIJALNE EDUKACIJE I SOCIJALNE REHABILITACIJE
Psihološki kutak za roditelje SARS- COV -2. Što sad?
Zbog ubrzanoga tempa života i manjka slobodnog vremena te promjene radnih uslova i položaja zaposlenih roditelja primjećujemo kako su djeca sve više prepuštena sebi samima i bez roditeljskoga nadzora većinu slobodnog vremena provode gledajući televiziju. Shodno tome, televizija poprima veliku ulogu u vaspitanju djece, te utiče na formiranje njihovih stavova i obrazaca ponašanja. Shodno tome, televizija poprima veliku ulogu u odgoju djece koja utiče i na formiranje njihovih stavova i obrazaca ponašanja. Brz protok informacija, znanja, proizvoda, a koji se novim generacijama putem televizije i ostalih medija (radio, internet, itd.) nameće gotovo kao nužnost ukoliko žele preživjeti, uklopiti se, to jest, normalno funkcionisati u društvu i vremenu u kojem žive. Usprkos pozitivnim aspektima televizije poput informisanja, edukacije i zabave, ta nužnost uvijek sa sobom donosi i negativne i opasne posljedice, evidentne gotovo u svim današnjim društvima. Bitno je uočiti kako su tome najpodložniji upravo najmlađi pripadnici našega društva, budući da se oni, zbog nedostatka životnoga iskustva, nisu u mogućnosti kritički odnositi prema sadržaju i porukama koje primaju putem televizije. Usprkos činjenicama i stavovima navedenim ranije u tekstu, mediji, pa tako i televizija, imaju brojne pozitivne strane. Oni nam ispunjavaju svakodnevicu, te predstavljaju sredstvo informisanja. Ipak, moramo biti svjesni opasnosti koje televizija skriva te njenih posljedica. Moramo biti posebno oprezni kada se radi o djeci, budući da su oni podložniji sugestijama i manipulacijama s kojima se susreću konzumirajući njene sadržaje, a uzimajući u obzir njihov
nedostatak životnog iskustvo, te naivnost koja im otežava kritičko sagledavanje i stvaranjevlastitih stavova i mišljenja o konzumiranom sadržaju. Bitno je, stoga, djecu usmjeravati upravo na kritička razmišljanja kako bi već u djetinjstvu razvili drugačiji odnos naspram televizije te izbjegli eventualne negativne uticaje koji bi se mogli reflektovati u njihovoj budućnosti, a tiču se odnosa prema novcu i materijalnim stvarima, podržavanja stereotipa i podlijeganja imperativima
tržišta.
Nikolina Jovanić i Jovana Vuković, dipl. socijalni radnici
Šta je to senzorna integracja i koji su osnovni znaci prepoznavanja
disfunkcionalane senzorne integracije?
Senzorna integracija je sposobnost CNS da prima, integriše i obradi informacije iz spoljašnjeg svijeta dobijene putem čula i na osnovu njih organizuje svoj način postojanja, svoje ponašanje i osnos sa spoljašnjim svijetom i drugim ljudima. To je neurološka aktivnost koja organizuje senzorni doživljaj spostvenog tijela i okoline i omogućava da to iskustvo doživljavamo kao cjelinu i da efikasno koristimo u okruženju. Senzorna integracija je dakle, sposobnost sređivalja čulnih utisaka u cilju njihovog smislenog korišćenja. Kod većine ljudi se to događa bez svjesnog razmišljanja ili uloženog truda. Ukoliko NS normalno funkcioniše, on dobro obrađuje sve senzorne informacije i one odlaze u mozak u obliku nervnih impulsa.
Disfunkcija senzorne integracije je nemogućnost pojedinca, da na aktivan način obradi senzorne stimulacije. Simptomi disfunkcije senzorne integracije su: pojačana ili smanjena osjetljivost, problemi u koordinaciji, nizak stepen pažnje, hiperaktivnost/hipoaktivnost i stereotipije.
Znaci disfunkcije senzorne integracije su:
pokrivanje ušiju,
izbjegavanje mirisa, ukusa ili dodira,
preosjtljivost na pokret,
dodir,neosjetljivost na zvuke i strah od iznenadnih zvukova
distraktibilnost, impulsivnost socijalne i emocionalne teškoće
Tekst pripremila: Milica Gluhović, diplomirani profesor specijalne edukacije i rehabilitacije;
AKTIVNOSTI UDRUŽENJA GRAĐANA CENTAR ZA EDUKACIJU ’’TVOJA RIJEČ’’
POVODOM SVJETSKOG DANA OSOBA SA AUTIZMOM
Tim Udruženja građana Centar za edukaciju ’’Tvoja riječ’’, uz podršku Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, u aprilu 2022. godine organizovao je dvanaestu godinu za redom aktivnosti posvećene Svjetskom danu osoba sa autizmom. Prethodne dvije godine zbog epidemiološke situacije, aktivnosti i sam koncert je realizovan online putem. Ove godine sama epidemiološka situacija nam je omogućila da organizujemo i realizujemo dva značajna događaja, koja će umnogome poboljšati kvalitet života osoba sa pervazivnim razvojnim poremećajima. Humanitarni koncert ’’Autizam govori srcem’’ realizovan je 02.04.2022. godine u Domu omladine. Koncert se sastojao iz dva dijela. Prvi dio sa početkom od 17:30h i drugi dio sa početkom od 19:00 h. Mališani predškolskih ustanova, osnovnih škola, kudova i plesnih klubova upriličili su svojim tačkama adekvatan program koncerta, povodom Svjetskog dana osoba sa autizmom. Neki od učesnika bili su Osnovna škola ’’Dositej Obradović’’, ’’Jovan Cvijić’’ ’’Ivo Andrić’’, Kud ’’Veselin Masleša’’, Prva baletska škola, Allegro baletski studio, plesni klup ’’Gema’’, Dječiji hor ’’Vrapčići’’ , Ciciban klub, Daun sindrom Centar i mnogi drugi. Veliki broj mališana, širom Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, nisu bili u mogućnosti da dođu, ali su i oni poslali poruke ljubavi i podrške svojim vršnjacima sa pervazivnim razvojnim poremećajima, koje smo takođe objavili na našem zvaničnom youtube kanalu. Humanitarnim koncertom ’’Autizam govori srcem’’ dvanaestu godinu za redom, uz pomoćnaših saradnika, partnera i mališana, poslali smo poruke podrške i prijateljstva svim osobamai djeci sa dijagnozom pervazivnog razvojnog poremećaja. Ovom, već tradicionalnom manifestacijom, dugi niz godina podižemo svijest populacije o tome da autizam ne znači biti sam i zalažemo se za potpunu inkluziju djece i omladine sa autizmom u sve sfere našeg društva. Donatorsko veče pod nazivom ’’Notama do snova’’ realizovali smo 05.04.2022. godine u koncertnoj dvorani Banskog dvora sa početkom od 20:00 h. Donatorsko veče ’’Notama do snova’’ uljepšali su zvukovi Palladio gudačkog kvarteta. Naš san je da sve osobe kod kojih se ustanovi bilo kakvo kašnjenje u razvoju, dobiju priliku za pravovremenu i kvalitetnu dijagnostiku, kao i da se na vrijeme uključe u adekvatan sistem podrške. Samim tim, donatorskom večeri planirali smo završiti našu trogodišnju akciju prikupljanja sredstava za nabavku EEG aparata i omogućiti svoj djeci i svim osobama da dobiju kvalitetnu dijagnostiku, habilitacioni i rehabilitacioni postupak na jednom mjestu. EEG je najčešće upotrebljavana dijagnostička metoda, zbog svoje vrijednosti u dijagnostici, jer detektuje abnormalnosti moždane aktivnosti, a pored toga je i bezopasan, jednostavan i bezbolan metod. Primarno EEG metoda se koristi za dijagnostikovanje epilepsije i pojedinih epileptičkih sindroma. Način primjene je taj da se pacijentu postave elektrode na glavu u vidu kape, kojom su vezani za elektroencefalograf, koji vrši obradu signala ondosno valova poglavine pacijenta. Tojekom snimanja primenjuje se svjetlosna stimulacija očiju (tzv. fotostimulacija) različitim frekvencama, kao i duboko disanje (tzv. hiperventilacija) u trajanju od 5 minuta.
Zahvaljujemo se instituciji Banskog dvora koja nam je ustupila prostor, takođe posebnu zahvalnost dugujemo doktorici i humanisti Snežani Kutlešić, koja je naš dugogodišnji saradnik u borbi za potpunu inkluziju djece, omladine i osoba u sve sfere društva. Na donatorskoj večeri imali smo čast da doktoricu Snećanu Kutlešić imenujemo počasnim članom Udruženja. Takođe, zahvaljujemo se svim medijskim kućama koje su ispratile naše aktivnosti, svim saradnicima, partnerima i učesnicima, koji su zajedno sa nama obojili mjesec april u plavu boju. Humanitarni broj 1415 je aktivan do kraja mjeseca aprila. Pozovite 1415 i pomozite nam da zajedničkim snagama ostvarimo naše snove i vratimo roditeljima, djeci i osobama sa poteškoćama u razvoju osmijeh na lice.
