Uticaj oštećenja sluha na govorno-jezički razvoj
Psihološki kutak za roditelje SARS- COV -2. Što sad?
Oštećenje sluha je kompleksan problem, gdje se usljed nefunkcionalnosti ili smanjene funkcionalnosti čula sluha, pojavljuju teškoće u govorno-jezičkom razvoju i razvoju mišljenja, posljedice oštećenja se odražavaju na čitav
niz psiholoških funkcija i socijalnih manifestacija. Osoba oštećenog sluha nije samo individua koja je lišena sposobnosti auditivne percepcije, već osoba koja u zavisnosti od vrste i stepena oštećenja, uzrasta, uticaja sredine, rehabilitacije i edukacije razvija specifične karakteristike ličnosti. Najuočljivija i direktna posljedica oštećenja sluha je djelimično razvijen ili nerazvijen govor, zavisno od stepena oštećenja sluha. Kod osoba sa lakšom nagluvošću gotovo nema oštećenja govora ili su ona minimalna, dok kod osoba sa težim oštećenjima tj. kod gluhih osoba moguć je i potpun izostanak govora.
U zavisnosti od vrste i stepena oštećenja sluha, vremena njegovog nastanka, kod osoba oštećenog sluha govor postaje nepotpun što se manifestuje kroz otežanu artikulaciju, nekorektnu intonaciju, nedostatak naglaska, monotoniju u glasu, različite agramatizme što često govor čini monotonim i nerazumljivim. Jezička znanja su nedovoljna, a rječnik mnogo skromniji od rječnika njihovih vršnjaka koji čuju što otežava čitanje tj. dovodi do otpornosti prema čitanju usljed nedovoljnog razumijevanja pročitanog. Govor je često agramatičan sa nedovoljnim poznavanjem padežnih nastavaka u morfologiji imenica, otežana je upotreba i primjena glagolskih vremena, zamjenica, leksika je siromašna, struktura rečenice je veoma jednostavna i rigidna…. Rečenica djeteta oštećenog sluha je najčešće napotpuna, puna poredanih imenica, poneki glagol, a ostale vrste riječi su veoma rijetko u upotrebi.
Kod osoba oštećenog sluha dominantno je vizuelno percipiranje, tj. čitanje govora sa lica i usta njihovog sagovornika,
ali i tu postoje poteškoće obzirom da je veliki broj glasova našeg jezika (22) slabo vidljiv i teško čitljiv, što uz nedovoljno poznavanje jezika znatno otežava razumijevanje tuđeg govora. Problemi u komunikaciji za posljedice
imaju i niži nivo usvojenosti školskih znanja, što često ograničava ove učenike pri izboru zanimanja te školovanje na
višim nivoima obrazovanja.
Prema tome jako je bitno što prije detektovati oštećenje kako bi metode rehabilitacije/habilitacije dale što bolje razultate kojima bi osoba dostigla individualni maksimum u komunikativnim aktivnostima.
dipl. logoped, Ivana Dupljanin
Share-alt
Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Viber
Facebook-messenger
Share on whatsapp
